16.1 C
Tutin
Ponedjeljak, 20 Maja, 2024
spot_img
PočetnaEDUKACIJAAkademik Muhić: Njegoš ne djeluje kao veliki pjesnik, on djeluje kao ideolog...

Akademik Muhić: Njegoš ne djeluje kao veliki pjesnik, on djeluje kao ideolog mržnje, njega tako prihvataju

Prvi predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, član Evropske akademije nauka i umjetnosti i član Naučnog odbora Instituta za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka akademik Ferid Muhić je na poslednjoj promociji knjige “Ontologija islama” održanoj u Rožajama, govorio o radu i djelovanju Instituta za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka.

Istakao je da taj institute mora izbrisati historiju laži i napisati historiju istine, te da mora izbrisati potpune falsifikate o demografiji.

Akademik Muhić je naglasio da će biti vrlo snažnih otpora tom poduhvatu i da to ne može ići lako, navodeći primjer duboke nepravde koja je vrlo osjetljiva, posebno kada se o njoj govori sa aspekta istine.

„To je konkretno slika Bošnjaka na prostorima Crne Gore iz perspektive Njegoša. Njegoš ne djeluje kao veliki pjesnik, on djeluje kao ideolog mržnje, njega tako prihvataju. On je inspirator, njegova poezija, njegova istraga poturica je realni inspirator onoga što nam se dešavalo i 43. i 95. godine, i onoga što se dešava u Pljevljima, što se dešavalo prije dvije-tri godine kao što je natpis „smrt Turcima“ i tako dalje. To je to, to je ta činjenica, da li ima 60.000 referenci na poetsku produkciju Njegoševu, to nije bitno. Bitno je da je on kroz tu prizmu, kroz taj dio njegove poetske produkcije prihvaćen i najaktivniji, da je on alibi onima koji produžuju taj isti animozitet prema Bošnjacima i prema islamu.“

Kaže se da je Njegoš pisao o istrazi poturica, ali da nije nikada preduzeo ništa takvo, što nije tačno, ističe akademik Muhić. Preduzeo je koliko god je mogao.

“Prvi slučaj je sa 48 prvaka, bošnjačkih begova koje je pozvao na razgovor da se pomire, da dođu u Cetinje, uz sve garancije da će postići mir. 48 prvaka, begova su se odazvali pozivu, mada su bili sumnjičavi da li mu mogu vjerovati. Krenuli su. Postoji dokument da je njih sreo Mato Glušac, poznati vidovnjak i da im je rekao: znam đe idete. Upitali su ga: hoćemo li vidjeti Njegoša? Rekao im je: Vi ćete Njegoša viđeti jedno pola sahata, a on će vas gledati dva mjeseca, a vi ga nećete viđet. Među ovim begovima bio je i jedan koji je usnio strašan san te noći i on ga je protumačio tako da će ih Njegoš pobiti, te da je bolje da ne idu. Ostali su rekli da su dali riječ i da moraju da odu, a čovjek koji je usnio san je ostao. Kada su oni stigli tamo, tako se i desilo. Posle pola sahata on im je odsekao glave svima i natakao ih na kolje, na zidinama Cetinja. On je njih mogao vidjeti a oni njega nisu.”

Istakao je da istinu treba znati ne da bi se neko svetio, već zbog zdravih odnosa između novih generacija.

„Bilo je, to su učinili oni, to smo učinili mi, to je bilo tako ali je to prošlo, mi i dalje živimo u istoj državi. Treba očekivati da će biti teško da se te istine postepeno uvedu ali treba biti svjestan da se one moraju uvesti, upravo da bi se moglo živjeti mirno, bez osjećaja krivice, bez osjećaja da ne smiješ reći „šta govori ovaj“. Otkud tolika mržnja prema muslimanima, prema hodži, prema munari, prema vjeri, islamu? Ja nisam za to da se Njegoš zabrani u školama, čak i u ovom dijelu i posebno ne u ovom dijelu. Istraga poturica treba biti dio lektire, ne zabranjen, s tim što će se znati i ova priča i s tim što će se pokazati da iza toga stoji, u određenim historijskim okolnostima vrlo snažan napor da se islam na neki način satanizira.“

Zaključio je da sva naša pažnja mora biti koncentrisana da pomognemo Institut za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka.

Izvor: sanapress.info

 

OSTALE OBJAVE
- Advertisment -spot_img

poslednje objave