Ured za koordinaciju boÅ¡njaÄkih nacionalnih vijeća, koje okuplja boÅ¡njaÄka vijeća iz Bosne i Hercegovine (Vijeće Kongresa boÅ¡njaÄkih intelektualaca), Srbije (BoÅ¡njaÄko nacionalno vijeće), Crne Gore (BoÅ¡njaÄko vijeće u Crnoj Gori), Sjeverne Makedonije (BoÅ¡njaÄko nacionalno vijeće Sjeverne Makedonije), Hrvatske (Koordinacija boÅ¡njaÄkih županijskih vijeća Republike Hrvatske), Sjedinjenih ameriÄkih država i Kanade (Kongres BoÅ¡njaka Sjeverne Amerike) i Kosova (boÅ¡njaÄki predstavnici u Konsultativnom vijeću zajednica pri Kabinetu predsjednika Kosova), održali su 10. redovnu sjednicu u Rožajama, u Crnoj Gori.
Domaćin sjednice Ureda je BoÅ¡njaÄko nacionalno vijeće u Crnoj Gori, dok je sjednicom predsjedavala predsjedavajuća Ureda prof.dr. Misala Pramenković i izvrÅ¡ni sekretar Ureda mr.sc. Emir Zlatar.
Ured za koordinaciju boÅ¡njaÄkih nacionalnih vijeća predstavlja prvi institucionalni okvir povezivanja i saradanje relevantnih boÅ¡njaÄkih organizacija nakon disolucije SFRJ Äiji je primarni zadatak harmonizirati i zaokružiti temeljne elemente boÅ¡njaÄkog identiteta u oblastima jezika, književnosti, obrazovanja, historije, geografije, likovnog, muziÄkog, umjetniÄkog i kulturnog naslijeÄ‘a općenito, simobola boÅ¡njaÄkog naroda, kao i praćenje i unapreÄ‘enje položaja i statusa BoÅ¡njaka u državama gdje egzistiraju boÅ¡njaÄka vijeća.
Predstavnici boÅ¡njaÄkih nacionalnih vijeća informisali su jedni druge o aktivnostima, radu i posebno položaju BoÅ¡njaka u svim državama gdje su uspostavljena boÅ¡njaÄka vijeća.
Ured za koordinaciju odluÄio je da će se centralna sveÄanost obilježavanja tridesete godiÅ¡njice obilježavanja vraćanja narodnog imena BoÅ¡njak i bosanskog jezika, koje je utemeljeno Rezolucijom na I BoÅ¡njaÄkom Saboru održanom 27/28. septembra 1992. godine, održati u Crnoj Gori pod domaćinstvom BoÅ¡njaÄkog vijeća u Crnoj Gori 27. i 28. septembra 2023. godine.
Ured je imenovao Organizacioni odbor koji ima zadatak obaviti pripreme, organizaciju i održavanje Konferencije boÅ¡njaÄkih organizacija, ustanova i institucija koja se planira održati u zadnjem kvartalu 2024. godine u Sarajevu.
Konferencija treba dati odgovore ali i otvoriti mnogobrojna otvorena pitanja koja se tiÄu prava, statusa i identitetskih pitanja boÅ¡njaÄkog naroda kao cjeline.
Ured stoji na stanoviÅ¡tu da je u Bosni i Hercegovini neophodno insistirati na provedbi svih presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura apelanata iz Bosne i Hercegovine, insistirati kod domaćih i meÄ‘unarodnih predstavnika da se temeljne reforme u Bosni i Hercegovini provode na odredbama Rezolucije SkupÅ¡tine Vijeća Evrope broj 1513, jer svi graÄ‘ani u Bosni i Hercegovini, pa tako i BoÅ¡njaci kao najbrojniji narod u BiH, imaju pravo na dostignute demokratske steÄevine koje važe u bilo kojoj državi Älanici Evropske unije.
BoÅ¡njaÄka vijeća stoje na stanoviÅ¡tu da se sve države nastale disolucijom SFRJ trebaju urediti kao države punih ljudskih prava i sloboda, gdje pojedinac-graÄ‘anin treba imati pravo na konzumiranje svih prava i obaveza iz Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, svakako uvažavajući kolektivna prava svakog od naroda, posebno u oblastima temeljnih identitetskih pitanja.
Ured stoji na stanoviÅ¡tu da sve države regiona, a koje to danas nisu, trebaju postati punopravne Älanice Evropske unije i NATO alijanse, za Å¡ta će se boÅ¡njaÄka vijeća zduÅ¡no zalagati.
BoÅ¡njaci kao narod vratili su se na listu evropskih naroda gdje historijski pripadaju viÅ¡e od jednog milenijuma, Å¡to je u XXI stoljeću ovjereno i potvrÄ‘eno izjaÅ¡njavanjem graÄ‘ana u svim naÅ¡im državama na popisima stanovniÅ¡tva da su BoÅ¡njaci, te se smatra potpuno besmislenim i neodgovornim otvarati bilo kakva pitanja o boÅ¡njaÄkom narodnom i nacionalnom identitetu i dovoditi ih u kontekst i uporeÄ‘ivanje sa državotvornom pripadnošću BoÅ¡njaka u državama Äiji su graÄ‘ani ili državljani.
Historijski kontekst, nebrojeni dokumenti i Äinjenice, je po ovim pitanjima dao jasne i nedvosmislene odgovore – BoÅ¡njaci su autohtoni, unikatni i nedjeljiv evropski narod, bez obzira u kojoj od meÄ‘unarodno priznatih država danas žive.
Historijska zemlja Bosna, koja je u proteklom milenujumu mijenjala svoje granice, državno-politiÄki status i meÄ‘unarodno pravni subjektivitet sasvim jasno jeste postojbina dobrih BoÅ¡njana, BoÅ¡njaka.
izvor: BNV