Novi Pazar: Sve veći broj građana traži psihološku pomoć

Psiholozima u Novom Pazaru najčešće se obraćaju građani koji imaju porodičnih problema, teškoća u komunikaciji, problem depresije, anksioznosti, zavisnosti, poremećaja ličnosti, posljedicama različitih vidova nasilja, ali i adolescenti koji se susreću sa poteškoćama u adaptaciji.

Portal Free media saznaje da u Novom Pazaru i dalje postoje predrasude prema psihološkoj profesiji, ali da se situacija u poslednjih 10 godina značajno mijenja u pozitivnom smjeru.

Ovdašnjim psiholozima se najčešće javljaju mladi, ali i roditelji koji se suočavaju sa izazovima u odgajanju djece.

Predsjednica Udruženja psihologa u Novom Pazaru Marija Tiosavljević kaže za naš portal da su pojedinci postali otvoreniji u traženju pomoći, jer prepoznaju da sa nekim problemima ne uspjevaju da se nose sami i da im je potrebna stručna podrška.

Ona ističe da je primetno povećan broj onih koji traže savjete i podršku od pandemije korona virusa.

„Drastično povećanje broja klijenata registrovali smo od druge polovine 2020. godine, odnosno od perioda pandemije koronavirusa. Imamo sve češće onlajn psihoterapije, što je nekako i u skladu sa tehnološkim napretkom“, rekla je Tiosavljevićeva.

Stručnjaci procjenjuju da blizu 400.000 osoba u Srbiji ima neki od različitih problema sa depresijom ili anksioznošću.

U razvijenim zemljama odlazak psihologu je uobičajena stvar, tako da su mnogi stava da posjete ordinacijama za psihološko savjetovanje trebaju biti česte koliko i odlazag frizeru, dok u manjim sredinama još uvijek postoji blago nepovjernje i uzdržanost da se o ovim problemima čak i razgovara.

Brojne su prepreke koje stoje na putu modernom čovjeku i njegovom mentalnom zdravlju, a ova psihološkinja naglašava da ponekad ljudi sami moraju prepoznati kada im je potrebna neka promjena u životu.

„U današnjem vrlo izazovnom vremenu i brzom stilu života, veoma je važno da se posvijetimo sebi i primjetimo da li nam je u nekom momentu potrebna promjena. Često ističem da smo baš tu gdje treba da budemo sada, međutim ukoliko se osjećamo loše zbog toga, možda je vrijeme da razmislimo koji su to drugačiji putevi pred nama i da prihvatimo da promjena zaista može donijeti dobro“, rekla je ona.

Jedan dio građana se odlučuje za sve poplarniju homeopatiju.

„Često kažemo da psihoterapija ima kratku historiju (sama psihologija kao nauka nastala je krajem 19. vijeka), ali dugu i drevnu prošlost s obzirom na to da se neki procesi u psihoterapiji mogu prepoznati u magijskim ritualima ili religiji koje su znatno starije. Čak znamo da se ‘liječenje razgovorom’ od davnina primenjivalo. Međutim, da bi se nešto smatralo naučnom disciplinom, mora zadovoljiti određene kriterijume i samim tim možemo u tu vrstu procesa imati potpuno poverenje. Homeopatija, kao jedna vrsta alternativnog tretmana, ima u sebi psihološki momenat, tako da se ne može poreći da ona ima određeni pozitivan efekat, pa makar on bio i na nivou placeba“, smatra Tiosavljevićeva.

Odlazak psihologu ne podrazumijeva u svakom slučaju i psihoterapiju, a ona pojašnjava da, iako se u praksi nekada preklapaju, psihoterapija i savjetovanje predstavljaju različte vrste psihološke pomoći.

„Savjetovanje se odvija obično u kraćem vremenskom periodu i podrazumijeva rad na vrlo konkretnim i specifičnim problemima svakodnevnog funkcionisanja pojedinca (na primjer problemi sa motivacijom, učenjem, komunikacijom, socijalnim odnosima). Sam proces nije direktivan u smislu dobijanja konkretnih recepata za rješavanje problema i odgovornost za donošenje odluka je na samom pojedincu, dok ga psiholog usmjerava i podržava u procesu. Naravno, u specifičnim situacijama savjetovanje može biti i informativnog karaktera“, objavšnjava Tiosavljevićeva.

Ona je zaključila da je sa druge strane psihoterapija složeniji i dugotrajniji proces koji se odvija nadubljem psihološkom nivou i podrazumeva rad na restrukturiranju ličnosti i ponašanja pojedinca, te promjeni onih delova koji su relevantni za kvalitetnije funkcionisanje klijenta.

izvor: freemedia