NemaÄka menja Zakon o državljanstvu, pojednostavljujući proceduru za dobijanje nemaÄkog pasoÅ¡a. Dvojno državljanstvo će takoÄ‘e postati opcija.
NemaÄka vlada je ove srede predstavila svoj nacrt Zakona o državljanstvu. Zakon koji je predložila ministarka unutraÅ¡njih poslova Nensi Fezer olakÅ¡aće dobijanje dvojnog državljanstva, kao i dodelu državljanstva ljudima koji nisu iz Evropske unije.
“Ova reforma pokazuje privrženost modernoj NemaÄkoj”, rekla je Fezerova predstavnicima medija u Berlinu.
Ministarka unutraÅ¡njih poslova je istakla da reformu Zakona o državljanstvu treba posmatrati u kontekstu sveobuhvatne revizije nemaÄkog Zakona o imigraciji koja je uglavnom usmerena na podsticanje dobro kvalifikovanih radnika da doÄ‘u u NemaÄku i nadoknade veliki manjak radne snage na tržiÅ¡tu rada.
“Moći ćemo da privuÄemo najkvalifikovanije ljude sveta samo ako oni u dogledno vreme u potpunosti postanu deo naÅ¡eg druÅ¡tva sa svim demokratskim pravima”, naglasila je Fezerova.
ReÄ je o reformi koju je zapoÄela koalicija levog centra socijaldemokrata, zelenih i liberala, koja je na vlasti od jeseni 2021.
U novom zakonu predviđene su sledeće odredbe:
– Imigrantima koji legalno žive u NemaÄkoj biće dozvoljeno da podnesu zahtev za državljanstvo nakon pet godina boravka, umesto dosadaÅ¡njih osam, a ako imaju posebna dostignuća to se može svesti na samo tri godine.
– Deca roÄ‘ena u NemaÄkoj od najmanje jednog roditelja koji pet ili viÅ¡e godina legalno živi u zemlji automatski će dobiti nemaÄko državljanstvo.
– Imigranti stariji od 67 godina moći će da polažu usmeni umesto pismenog testa nemaÄkog jezika.
– Biće dozvoljeno više državljanstava.
Ljudi koji žive iskljuÄivo od državne pomoći neće imati pravo na nemaÄko državljanstvo. NemaÄko državljanstvo biće uskraćeno i ljudima koji su poÄinili antisemitska, rasistiÄka, ksenofobiÄna ili druga difamirajuća kriviÄna dela za koja se smatra da su “nepomirljiva sa privrženošću osnovama slobodnog demokratskog poretka”.
O novom zakonu će se raspravljati u parlamentu i mogao bi da stupi na snagu ove jeseni.
Više od jednog državljanstva
Prema nemaÄkom Ministarstvu unutraÅ¡njih poslova, oko 14 odsto stanovniÅ¡tva nema nemaÄki pasoÅ¡. To je neÅ¡to viÅ¡e od 12 miliona ljudi. Njih pet miliona već najmanje deset godina žive u NemaÄkoj. U 2022. zahtev za nemaÄko državljanstvo podnelo je 168.545 ljudi, Å¡to je bilo ispod proseka Evropske unije.
Do sada je dvojno državljanstvo u NemaÄkoj bilo moguće samo za državljane Evropske unije i Å vajcarske, kao i za one Äija zemlja porekla ne dozvoljava da se odreknu državljanstva (npr. Iran, Avganistan, Maroko). Osim toga, uz nemaÄki pasoÅ¡, svoj stari pasoÅ¡ mogla su da zadrže deca roditelja koji imaju dvojno državljanstvo, izbeglice kojima se preti progonom u njihovoj domovini, te Izraelci. Sirijci koji su u NemaÄku doÅ¡li kao izbeglice i za koje se smatra da su se dobro integrisali, takoÄ‘e mogu brzo da dobiju nemaÄko državljanstvo.
Reforme će NemaÄku svrstati u isti red sa drugim evropskim zemljama. U Evropskoj uniji, Å vedska je imala najveću stopu dodele državljanstva strancima koji žive u njoj. Godine 2020. Å¡vedsko državljanstvo dobilo je 8,6 odsto svih stranaca koji tamo žive. U NemaÄkoj je stopa iznosila 1,1 odsto.
Prema nemaÄkom Saveznom zavodu za statistiku, u NemaÄkoj trenutno živi oko 2,9 miliona ljudi s viÅ¡e od jednog državljanstva. To je oko 3,5 odsto stanovniÅ¡tva. Stvarni broj bi mogao biti veći, jer je procenat novih nemaÄkih državljana koji zadržavaju svoj originalni pasoÅ¡ porastao na 69 procenata. U tome prednjaÄe ljudi s poljskim, ruskim ili turskim pasoÅ¡ima.
Protivljenje promenama
Opoziciona Hrišćansko-demokratska unija (CDU), partija desnog centra, koja je u prošlosti dosledno blokirala sve reforme u ovoj oblasti, protivi se najavljenim promenama.
“NemaÄko državljanstvo je neÅ¡to veoma dragoceno i prema njemu treba postupati veoma pažljivo“, rekao je lider demohrišćana Fridrih Merc za javni servis ARD u decembru 2022, kada je objavljen prvi Nacrt zakona.
Krajnje desniÄarska antiimigraciona partija Alternativa za NemaÄku (AfD), strogo se protivi planiranim promenama. Poslanik te stranke je u debati o državljanstvu koja je održana u Bundestagu maja ove godine, rekao da “dve trećine Nemaca ne žele da se procedura dodele državljanstva pojednostavi” i da se baÅ¡ u to vreme deÅ¡ava “rasprodaja državljanstva” koja prema njemu samo prikriva nedostatak integracije i “izmiÅ¡lja” statistiku.
Promene su kasnile
DojÄe vele je viÅ¡e puta izveÅ¡tavao o planovima vlade, a u decembru 2022. intervjuisao je nekoliko osoba kojih se liÄno tiÄe ovo pitanje.
Na primer, Mark Jang koji je rekao da živi u NemaÄkoj već 20 godina i da mu je odavno dosadila politiÄka debata! Tada bih bio najstrasniji nemaÄki graÄ‘anin kojeg ste mogli zamisliti“, rekao je on za DojÄe vele. “Ali, odbio sam da dam svoj ameriÄki pasoÅ¡. Zadržavanje starog pasoÅ¡a ne znaÄi da imate podeljene lojalnosti kao Å¡to to tvrde mnogi nemaÄki konzervativci. To samo odražava ko ste vi zaista. Promena je dosta zakasnila”.
“Zakon o nemaÄkom državljanstvu zasnovan je na principu izbegavanja viÅ¡e državljanstava”, rekla je za DojÄe vele u decembru Greta Agustini, nemaÄka pravnica specijalizovana za imigraciju. “Druge evropske zemlje, kao Å¡to su Italija, Å vedska, Irska, Francuska i druge, dozvoljavaju dvojno državljanstvo i imaju manje birokratskih zakona u vezi sa ovim pitanjem.”
Mnogi klijenti koje je zastupala borili su se da pronaÄ‘u naÄin da dobiju nemaÄko državljanstvo. “Oni odbijaju da se odreknu državljanstva matiÄne zemlje, ali žele i da steknu nemaÄko”, rekla je Agustini.
“Prekasno za generaciju gastarbajtera”
Grupa koja je osetila efekat nemaÄkih zakona o državljanstvu jaÄe nego bilo koja druga jeste turska zajednica. Veliki broj Turaka doÅ¡ao je u NemaÄku Å¡ezdesetih, kada su zemlji bili potrebni radnici.
U to vreme, Zapadna NemaÄka koja se brzo razvijala potpisala je ugovore s nekoliko država o regrutovanju “gastarbajtera”, uglavnom za nekvalifikovane poslove u industriji. Ubedljivo najviÅ¡e ih je doÅ¡lo iz Turske, a procenjuje se da sada u NemaÄkoj živi oko tri miliona ljudi turskog porekla, od kojih 1,45 miliona joÅ¡ uvek ima tursko državljanstvo.
Aslihan JeÅ¡ilkaja-Jurtbaj, jedan od lidera organizacije Turske zajednice u NemaÄkoj (TGD), ocenio je da su reforme doÅ¡le “prekasno” za mnoge iz te prvobitne generacije – “ali, bolje ikada nego nikad”.
“Za generaciju gastarbajtera ova reforma znaÄi priznanje i poÅ¡tovanje njihovih života i njihovog rada u ovoj zemlji i za nju”, rekao je JeÅ¡ilkaja-Jurtbaj za DojÄe vele.
“Mislim da će se mnogi Turci druge i treće generacije osećati osnaženim zbog toga jer su uvek imali dilemu identiteta. Mnogi ljudi su ovo Äekali i možda su izgubili nadu”, rekao je on.
Dodao je da, ukoliko reforma zakona zaista doÄ‘e, oÄekuje da će mnogi njegovi sunarodnici postati nemaÄki državljani.
JeÅ¡ilkaja-Jurtbaj je rekao i da bi NemaÄka bila drugaÄija zemlja da je do reforme doÅ¡lo ranije. “Ljudi bi se viÅ¡e identifikovali s NemaÄkom da je postojala ta mogućnost”, objasnio je on. “Siguran sam da bi ljudi bili politiÄki zainteresovaniji i aktivniji u druÅ¡tvu da je ova prilika postojala pre 20 ili 30 godina.”
Mark Jang je takoÄ‘e rekao da mu je sopstveno iskustvo omogućilo da nasluti Å¡ta su ljudi turskih korena morali da trpe decenijama. On je dodao da je odgajao nemaÄku decu, da nema nameru da ode, i da će verovatno podneti zahtev za nemaÄko državljanstvo kada reforme budu sprovedene.
“Podneo bih zahtev ako bi NemaÄka dozvolila dvojno državljanstvo, ali sada bih to video mnogo viÅ¡e kao transakciju”, rekao je on. “Plaćao sam porez i jednog dana ću biti nemaÄki penzioner, sviÄ‘alo se to lideru CDU Fridrihu Mercu ili ne. Možda bi se to promenilo ako postanem Nemac, ali za sada je za mene vreme cvetanja tevtonske ruže prohujalo.”
izvor: RTS