Psiholozima u Novom Pazaru najÄešće se obraćaju graÄ‘ani koji imaju porodiÄnih problema, teÅ¡koća u komunikaciji, problem depresije, anksioznosti, zavisnosti, poremećaja liÄnosti, posljedicama razliÄitih vidova nasilja, ali i adolescenti koji se susreću sa poteÅ¡koćama u adaptaciji.
Portal Free media saznaje da u Novom Pazaru i dalje postoje predrasude prema psiholoÅ¡koj profesiji, ali da se situacija u poslednjih 10 godina znaÄajno mijenja u pozitivnom smjeru.
OvdaÅ¡njim psiholozima se najÄešće javljaju mladi, ali i roditelji koji se suoÄavaju sa izazovima u odgajanju djece.
Predsjednica Udruženja psihologa u Novom Pazaru Marija Tiosavljević kaže za naÅ¡ portal da su pojedinci postali otvoreniji u traženju pomoći, jer prepoznaju da sa nekim problemima ne uspjevaju da se nose sami i da im je potrebna struÄna podrÅ¡ka.
Ona istiÄe da je primetno povećan broj onih koji traže savjete i podrÅ¡ku od pandemije korona virusa.
„DrastiÄno povećanje broja klijenata registrovali smo od druge polovine 2020. godine, odnosno od perioda pandemije koronavirusa. Imamo sve Äešće onlajn psihoterapije, Å¡to je nekako i u skladu sa tehnoloÅ¡kim napretkom“, rekla je Tiosavljevićeva.
StruÄnjaci procjenjuju da blizu 400.000 osoba u Srbiji ima neki od razliÄitih problema sa depresijom ili anksioznošću.
U razvijenim zemljama odlazak psihologu je uobiÄajena stvar, tako da su mnogi stava da posjete ordinacijama za psiholoÅ¡ko savjetovanje trebaju biti Äeste koliko i odlazag frizeru, dok u manjim sredinama joÅ¡ uvijek postoji blago nepovjernje i uzdržanost da se o ovim problemima Äak i razgovara.
Brojne su prepreke koje stoje na putu modernom Äovjeku i njegovom mentalnom zdravlju, a ova psiholoÅ¡kinja naglaÅ¡ava da ponekad ljudi sami moraju prepoznati kada im je potrebna neka promjena u životu.
„U danaÅ¡njem vrlo izazovnom vremenu i brzom stilu života, veoma je važno da se posvijetimo sebi i primjetimo da li nam je u nekom momentu potrebna promjena. ÄŒesto istiÄem da smo baÅ¡ tu gdje treba da budemo sada, meÄ‘utim ukoliko se osjećamo loÅ¡e zbog toga, možda je vrijeme da razmislimo koji su to drugaÄiji putevi pred nama i da prihvatimo da promjena zaista može donijeti dobro“, rekla je ona.
Jedan dio graÄ‘ana se odluÄuje za sve poplarniju homeopatiju.
„Često kažemo da psihoterapija ima kratku historiju (sama psihologija kao nauka nastala je krajem 19. vijeka), ali dugu i drevnu proÅ¡lost s obzirom na to da se neki procesi u psihoterapiji mogu prepoznati u magijskim ritualima ili religiji koje su znatno starije. ÄŒak znamo da se ‘lijeÄenje razgovorom’ od davnina primenjivalo. MeÄ‘utim, da bi se neÅ¡to smatralo nauÄnom disciplinom, mora zadovoljiti odreÄ‘ene kriterijume i samim tim možemo u tu vrstu procesa imati potpuno poverenje. Homeopatija, kao jedna vrsta alternativnog tretmana, ima u sebi psiholoÅ¡ki momenat, tako da se ne može poreći da ona ima odreÄ‘eni pozitivan efekat, pa makar on bio i na nivou placeba“, smatra Tiosavljevićeva.
Odlazak psihologu ne podrazumijeva u svakom sluÄaju i psihoterapiju, a ona pojaÅ¡njava da, iako se u praksi nekada preklapaju, psihoterapija i savjetovanje predstavljaju razliÄte vrste psiholoÅ¡ke pomoći.
„Savjetovanje se odvija obiÄno u kraćem vremenskom periodu i podrazumijeva rad na vrlo konkretnim i specifiÄnim problemima svakodnevnog funkcionisanja pojedinca (na primjer problemi sa motivacijom, uÄenjem, komunikacijom, socijalnim odnosima). Sam proces nije direktivan u smislu dobijanja konkretnih recepata za rjeÅ¡avanje problema i odgovornost za donoÅ¡enje odluka je na samom pojedincu, dok ga psiholog usmjerava i podržava u procesu. Naravno, u specifiÄnim situacijama savjetovanje može biti i informativnog karaktera“, objavÅ¡njava Tiosavljevićeva.
Ona je zakljuÄila da je sa druge strane psihoterapija složeniji i dugotrajniji proces koji se odvija nadubljem psiholoÅ¡kom nivou i podrazumeva rad na restrukturiranju liÄnosti i ponaÅ¡anja pojedinca, te promjeni onih delova koji su relevantni za kvalitetnije funkcionisanje klijenta.
izvor: freemedia