NemaÄka je jedna od retkih zapadnih zemalja koja joÅ¡ uvek istrajava na pravilu da stranci koji žele nemaÄko državljanstvo moraju da se odreknu starog. Vladajuća koalicija novim predlogom zakona to namerava da ukine.
NemaÄka je useljeniÄka zemlja. To na svojoj zvaniÄnoj internet-stranici istiÄe i Ministarstvo unutraÅ¡njih poslova. I pritom se poziva na statistiku: viÅ¡e od Äetvrtine graÄ‘ana ima migrantsko poreklo, a kod dece mlaÄ‘e od 14 godina Äak viÅ¡e od trećine. Uz to, u zemlji živi oko 13,5 miliona graÄ‘ana bez nemaÄkog državljanstva – 16 procenata stanovniÅ¡tva.
MeÄ‘utim, kada se radi o naturalizaciji, dakle o dodeljivanju državljanstva strancima, NemaÄka je meÄ‘u poslednjima u Evropi. Dok je recimo 2021. u Å vedskoj na 100 stranaca dodeljeno deset državljanstava, a u Holandiji 5,4, u NemaÄkoj je proÅ¡le godine ta kvota iznosila 1,2 odsto.
Razlog su pre svega neki veoma restriktivni uslovim koji se moraju ispuniti da bi se državljanstvo dobilo. Nedavno je vladajuća koalicija Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala predstavila u saveznom parlamentu Bundestagu predlog novog Zakona o državljanstvu kojim bi se sadašnji strogi uslovi promenili.
Dvostruko državljanstvo kao pravo
Najveća prepreka do sada je bila odredba po kojoj se generalno insistira na naÄelu jednog državljanstva, kaže Juli Å efer, pravnica specijalizovana za pravo o strancima u kancelariji “Å lun i Elven iz Kelna”.
“Ono Å¡to pre svega potomke nekadaÅ¡njih gastarbajtera, recimo iz Turske ili iz zemalja Zapadnog Balkana, spreÄava u dobijanju nemaÄkog državljanstva jeste zahtev da se odreknu prethodnog državljanstva. NemaÄka je jedna od retkih zapadnih zemalja koje na tome joÅ¡ uvek insistiraju“, naglaÅ¡ava Å efer.
Nacrtom novog zakona predviÄ‘a se da odricanje od prethodnog državljanstva viÅ¡e nije uslov za sticanje nemaÄkog i istovremeno se skraćuje vreme neophodnog neprekidnog legalnog boravka u zemlji sa osam na pet godina – kao Å¡to je sluÄaj u većini evropskih zemalja, objaÅ¡njava nemaÄka pravnica.
Pri tom je veoma važno to Å¡to će se novim zakonom uvesti neka vrsta automatizma: “Dvostruko državljanstvo je formulisano kao naÄelno pravo. To znaÄi da, kada su ispunjeni drugi uslovi, nadležne službe moraju da naturalizuju podnosioca zahteva, odnosno one tu viÅ¡e nemaju nekakav manevarski prostor“, naglaÅ¡ava Å efer.
Sadašnji zakon dvostruko državljanstvo predviđa samo kao izuzetak od pravila. To je pre svega rezervisano za građane Evropske unije – oni bez problema mogu da imaju dva državljanstva. A, nakon poduže procedure, ono se dodeljuje i onima koji dolaze iz zemalja koje svoje građane ne otpuštaju iz državljanstva – ili zato što ne žele, ili zato što to tamo zakonski nije predviđeno. Takve zemlje su recimo Sirija, Južnoafriška Republika, Avganistan, Alžir ili Iran.
Zakon star više od sto godina
Aktuelne odredbe u Zakonu o državljanstvu većim delom potiÄu joÅ¡ od Zakona o pripadnosti carstvu i državi iz 1913. godine, koji je u posleratnoj NemaÄkoj jednostavno preuzet. Tek 2000. je iz naziva zakona izbaÄena reÄ “carstvo“. Taj zakon poÄiva na naÄelu porekla i nacionalne homogenosti (Volksnation): onaj ko je nemaÄki državljanin, dakle Nemac, ne može istovremeno da bude i neÅ¡to drugo. Kao razlog se navodilo da graÄ‘anin može da bude veran samo jednoj državi.
Taj argument protiv dvostrukog državljanstava i danas koriste protivnici reforme. Oni tvrde da dvojno državljanstvo dovodi do unutraÅ¡njeg konflikta lojalnosti i da bi ljudi koji žele nemaÄko državljanstvo trebalo jasno da se opredele. Kažu da nemaÄko državljanstvo ima poseban znaÄaj i simboliku, i strahuju da bi preterano velikoduÅ¡na politika dvostrukog državljanstva mogla da dovede do toga da ljudi stiÄu državljanstvo iz Äisto praktiÄnih razloga, bez ikakve stvarne veze sa NemaÄkom.
Osim toga, boje se da bi osoba s dva državljanstva mogla, kako joj kad zatreba, da izmiÄe nemaÄkim zakonima pozivajući se na svoj drugo državljanstvo i status stranca.
Za pravnicu Juli Å efer to su zastarela uverenja “koja se u poslednjih sto godina nisu mnogo promenila“. Osim toga, kako naglaÅ¡ava, “već sada je u NemaÄkoj, isto kao i u drugim evropskim državama, praksa da se osobe s dva državljanstva koje žive u zemlji tretiraju kao Nemci. To znaÄi da ne postoji mogućnost da neko izabere iz oba sveta samo ono Å¡to mu odgovara.“
Ekonomski i politiÄki razlozi
Cilj reforme Zakona o državljanstvu je s jedne strane da NemaÄka postane privlaÄnija useljeniÄka zemlja za kvalifikovane radnike. Tu je NemaÄka u oÅ¡troj konkurenciji s drugim evropskim zemljama, kao Å¡to su Francuska, Holandija ili Å vedska, koje imaju blaže kriterijume i manje prepreka za dolazak kvalifikovane radne snage iz inostranstva.
Istovremeno, uvidelo se da je moderna i otvorena useljeniÄka i integraciona politika kljuÄna za druÅ¡tvenu koheziju u NemaÄkoj. Želi se da se podstakne “brža i bolja integracija stranaca u nemaÄko druÅ¡tvo“, jer “naturalizacija dolazi na kraju integracionog procesa, pa bi oni koji su taj proces proÅ¡li trebalo i da mogu da dobiju državljanstvo. To podrazumeva i sva zakonska prava i obaveze u NemaÄkoj, ukljuÄujući i pravo glasa na izborima“, napominje Å efer.
Ostali uslovi
Za dobijanje nemaÄkog državljanstva, osim potrebne dužine legalnog boravka u zemlji, postoje i drugi uslovi. Jedan od njih, koji i u novom predlogu ostaje nepromenjen, jeste da osoba ne sme da bude pravosnažno kriviÄno osuÄ‘ena. Osim toga, i nadalje će biti potrebno imati potvrdu o poznavanju nemaÄkog jezika, s tim da bi se do sada potreban napredni nivo znanja C1 smanjio na niži nivo, B1, a predviÄ‘eni su i izuzeci za posebne sluÄajeve, kada bi bila dovoljna samo sposobnost najnužnije komunikacije.
Isto tako, i nadalje se propisuje obaveza polaganja tzv. “testa za naturalizaciju“ kojim se pokazuje poznavanje nekih osnovnih informacija o NemaÄkoj.
Sticanje dvostrukog državljanstva trebalo bi da bude olakÅ¡ano stranim studentima: ukoliko odmah nakon studija pronaÄ‘u posao i poÄnu da rade. Pritom bi se i vreme studiranja priznavalo kao vreme provedeno u NemaÄkoj i uraÄunalo bi se u potrebnih pet godina boravka pre mogućnosti podnoÅ¡enja zahteva.
Predlog novog Zakona o državljanstvu vladajuća koalicija predstavila je krajem maja u Bundestagu. OÄekuje se da će u redovnu zakonodavnu proceduru predlog biti upućen tokom jeseni.
izvor: RTS